Dunja (Cydonia oblonga) vrlo je stara voćka za koju se smatra da potječe iz sjevernog Irana, gdje je rasla kao samonikla biljka. U staroj Grčkoj spominje se 650. g. pr. n. e., gdje su je zvali jabuka iz Kidona, prema području u kojem su se uzgajale najkvalitetnije sorte dunje.
Stablo dunje naraste do sedam metara i podsjeća na jabukovo. Kora dunje je prilično debela, a meso oporo i gorkasto, zbog čega se mnogo češće jede kuhana nego sirova, piše portal 24sata.hr.
Upotreba dunje također ima dugu povijest.
Plinije je o njezinim “medicinskim vrlinama” govorio da štiti od urokljiva pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posvećena Veneri. Stoga je bila smatrana simbolom ljubavi i sreće, a Plutarh je spomenuo običaj da mladenci podijele dunju kako bi im budući zajednički dani bili slatki i puni oduševljenja.
Koliko u drevnim mitovima ima istine, teško je procijeniti, no uživanje u kuhanim i pečenim dunjama doista ima blagotvorni utjecaj na zdravlje. Svježi plod dunje bogat je željezom, a sadrži i kalij, kalcij, magnezij, natrij, sumpor, klor te bakar, karoten (provitamin A), vitamine B1 i B2, vitamin C i niacin.
Zbog visokog udjela kalija može biti koristan u regulaciji hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka. Uz to, bogata je vlaknima i pektinom pa je idealno voće za sve koji žele izgubiti na tjelesnoj težini – naravno, samo ako se kuhane i pečene dunje jedu bez šećera.
Dunjin plod također pomaže kod probavnih smetnji i u regulaciji kolesterola zbog pektina koji snižava “loši” LDL kolesterol, a povisuje “dobri” HDL kolesterol. Osim ploda, ljekovita svojstva imaju i sjemenke te listovi dunje.
Sjemenke dunje sadrže amigdalin ili vitamin B17, koji je jedan od najkontroverznijih vitamina, o čijim učincima se lome koplja među znanstvenicima, nutricionistima i farmaceutskom industrijom. I dok jedni vitamin B17 smatraju lijekom za karcinome, drugi tvrde da je taj spoj štetan jer se u želucu pretvara u otrovni cijanid.
Zbog toga se u liječenju sjemenke dunje ne koriste zdrobljene, nego se sluz koju ispuštaju u dodiru s vodom koristi kod niza kožnih tegoba, od raspucalih usana, opeklina pa do dekubitusa, te u brojnim kremama i mastima za njegu kože.
Čaj od dunjinih sjemenki također liječi nesanicu, ublažava napetost i otklanja neugodan zadah, a pomaže i protiv kašlja. Kod proljeva plod dunje koristi se za zatvaranje, slično kao jabuka, ponajviše zato što sadrži znatne količine trijeslovine, a u narodnoj je medicini za liječenje proljeva u dojenčadi i djece omiljen čaj od listova. Imate li dunju u vrtu, sigurno znate da se radi o vrlo otpornom stablu koje kad dosegne punu veličinu, svake godine rađa obiljem plodova koje ne bi trebalo pustiti da propadnu.