CRNI RIBIZ: Odličan izvor vitamina i osvježenja, ali i djelotvoran lijek

CRNI RIBIZ: Odličan izvor vitamina i osvježenja, ali i djelotvoran lijek

Kao ogrozd i crveni ribiz i crni ribiz pripada familiji Saxifragaceae.

Divlji crni ribiz raste kao žbun koji može da dostigne visinu i do 2 m, ali u većini europskih zemalja gotovo da ga više nema. Uzgaja se u vrtovima, ali na žalost još uvijek nedovoljno, objavio je portal Doznajemo.com.

NAČIN DJELOVANjA

Crni ribiz je veoma bogata vitaminom C. Na kilogram mase njeni plodovi sadrže 1600-2000 mg vitamina C. Zato je ona velika konkurencija poznatim plodovima bogatim vitaminom C kao što su limun, mandarina, šipak, oskoruša, drenjina, dunja, paprika, kopriva, peršin i zeleni kupus.

CRNI RIBIZ: Odličan izvor vitamina i osvježenja, ali i djelotvoran lijek

Pored vitamina C ona sadrži i druge materije koje se po svom djelovanju slične vitaminu C, i kojima se pripisuje preventivno djelovanje protiv infekcija i začepljenja krvnih sudova.

Sadržaj nijacina (tj. vitamina B3) u crnom ribizu iznosi oko 0,3 mg. Ako se uobičajenom ishranom ne unosi dovoljno nijacina, nastupit će poremećaji u radu organa za probavu, zatim u nervnom sustavu i na koži. Bolest je poznata pod imenom pelagra. Stanja slična pelagri javljaju se kod mnogih pacijenata čak i u razvijenim zemljama Europe.

Potrebna dnevna količina nijacina za muškarce iznosi oko 13 do 16 mg, a za žene 10 do 12 mg. Normalnim djelovanjem crijevnih bakterija (što je danas veoma rijetko!) jedan dio ovih potreba može se pokriti bakterijskom sintezom u crijevima. Potreba je ustvari manja, kada se ishranom unese najmanje 200 mg aminokiseline triptofan. U tom slučaju potrebe organizma iznose 6 do 7 mg dnevno. Zato su crveni i crni ribiz izvanredne namirnice, jer predstavljaju bogat prirodni izvor nijacina. To naročito važi za sok od crnog ribiza.

Sadržaj kalija u crnom ribizu prilično je visok i iznosi 341 mg na 100 g svježe materije. Kalij je neophodna mineralna materija prisutna u svim ćelijama, a naročito u ćelijama mišića i živcima. Njegovo djelovanje naročito se osjeća kada u organizmu nedostaje natrij.

U želji da postigne povoljan odnos kalij – natrij, dr Gerson u svojoj dijeti protiv rada dozvolio je od svih vrsta bobičastog voća samo crveni ribiz. To je učinio zbog toga što se njome postiže najviši stepen prisutnosti kalija. Međutim, postoji mišljenje da bi crnom ribizu u ovom slučaju trebalo dati prednost zbog većeg sadržaja kalija.

Kada govorimo o korisnosti plodova crnog i crvenog ribiza treba obratiti pažnju i na visoki sadržaj voćne kiseline (naročito limunske kiseline), koja kod crvenog ribiza za 28 % premašuje sve vrste voća i povrća.

Voćne kiseline iz prirodnih sokova ne pospješuju rad samo organa za varenje, već i cjelokupnog organizma. One nadražuju žlijezde za varenje, štite vitamin C od oksidacije i suzbijaju bakterije uzročnike raznih bolesti. Neke voćne kiseline kao što su limunska i jabučna, zbog biokemijske srodnosti biljaka, životinja i čovjeka, veoma blagotvorno djeluju na čovjeka na njegov sistem razmijene materija. U razmijeni materija voćne kiseline ni u kom slučaju ne povećavaju kiselost, što doprinosi općoj ravnoteži u čovjekovom organizmu, poboljšanom stanju njegovog zdravlja i povećanoj radnoj sposobnosti!

U priči o crnom ribizu treba spomenuti sadržaj tanina i crno bojenu materiju. Kako sadržaj tanina, tako i sadržaj ove bojene materije predstavljaju dobro sredstvo za zaustavljanje proljeva.

Lišće crnog ribiza, zbog bogatog sadržaja eteričnog ulja, potiče rad bubrega pa je izlučivanje vode i otpadnih materija iz procesa metabolizma mnogo brže.

PRAKTIČNI PRIMJERI:

Kao sredstvo protiv proljeva – Više puta dnevno uzima se po 1 čaša soka od crniog ribiza (nezaslađeni, domaći) kao jedina hrana. Kod pojave sklonosti ka proljevima primjenjuje se sok kao napitak koji se upotrebljava uz obroke.

Kao sredstvo predohrane i odbrane od prehlada – Kod prehlade i početnih znakova gripa sok od crnog ribiza upotrebljava se kao topli napitak, a kod svih grozničavih oboljenja kao hladan osvježavajući napitak.

Kao tonik – Kod rekonvalescenata apetit se poboljšava prisustvom voćnih kiselina u soku ovog korisnog ploda: 3 puta dnevno po 1/2 čaše prije jela. Kod oboljenja kao što su giht, reuma, dijabetes, gojaznost uzima se kao napitak uz obroke.

Kao izvor vitamina – Kod stanja izazvanih nedostatkom vitamina C i stanjima sličnim pelagri.

Kao antireumatično sredstvo – Kod svih oblika reumatskih i gihtnih oboljenja, uzima se 1-2 puta dnevno čaj od lišća, a sok više puta u toku dana.